2 Decembra, 2022 12:29 AM
Zovko Mobility

Kako prilagoditi obrazovni sistem potrebama tržišta rada – primjer iz ZDK-a

Već narednog mjeseca učenici završnih razreda naći će se pred velikim životnim izazovom – gdje nastaviti školovanje i kako izabrati buduće zanimanje. Između želja, mogućnosti i roditeljskog savjetovanja pojavi se realnost u kojoj, bez obzira na obrazovanje i znanje, mladi pakuju kofere.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, 28. februara ove godine u Bosni i Hercegovini je bilo oko 375.700 osoba na evidencijama nezaposlenih. Od tog broja fakultetski obrazovanih je više od 33.000, dok je tek oko 1.200 nezaposlenih visokokvalifikovanih osoba različitih zanimanja, najviše metalske, drvoprerađivačke, građevinske i zdravstvene struke. U pozadini je neprilagođenost obrazovnog sistema kretanjima na tržitu rada.

Prvo teorija, a onda praksa – i to ne praksa u školskom kabinetu, već u pravom preduzeću, s iskusnim majstorima i mentorima.

“Većinu poslova radimo s radnicima, tj., s našim mentorom, koji nas uvodi u velike poslove“, priča Alem Kobilica, učenik Mješovite srednje industrijske škole Zenica.

„Meni je bitno da je to učenik koji hoće, a naravno, naučit će. Zato i jesmo tu da nauče”, kaže mentor praktične nastave Fahrudin Zrnić.

Dok zakonodavac traži odgovarajuću zakonsku formu, Mješovita srednja industrijska škola u Zenici godinama organizira nastavu po modelu koji se može označiti i kao dualno obrazovanje. Sarađujući s 38 kompanija, primjenjuju važeći Pravilnik o utvrđivanju uvjeta za izvođenje praktične nastave.

„Ovo je investicija koja je isplativa u pravom smislu te riječi: njihovo je minimalno ulaganje u smislu učeničkih plata, naknada za topli obrok, prijevoz itd., a dugoročno stvaraju kadar koji je adekvatan za radno mjesto u pogonu gdje se ta djeca stručno profiliraju i osposobljavaju za rad“, ističe Selvedin Botić, direktor JU Mješovita srednja industrijska škola Zenica.

U Kantonalnoj privrednoj komori dualno obrazovanje također je u fokusu. Uz podršku međunarodnih partnera, sarađujući s obrazovnim vlastima i poslovnom zajednicom, žele kreirati zakonski okvir za ovaj model organiziranja nastave. Istovremeno organiziraju i dodatnu edukaciju za mentore praktične nastave iz kompanija.

„Ta edukacija mentora ima za cilj da oni unaprijede svoja praktična znanja koja će prenositi u kontinuitet mladim ljudima i stvarati radnu snagu potrebnih kompetencija u savremenim procesima rada“, objašnjava Diana Babić, predsjednica Privredne komore ZDK-a.

O tome da je obrazovni sistem u našoj zemlji neprilagođen tržištu rada gotovo sve je rečeno. Karte u jednom smjeru i zbog toga su realnost, pogotovu ako je mlada osoba naoružana znanjem, kompetencijama i praktičnim vještinama.

Svjesni su toga i u zeničkoj kompaniji gdje praktičnu obuku prolazi još jedna generacija učenika. Većina ima mogućnost tu se i zaposliti, međutim:

„Pošto naša firma dosta radi i vani, oni imaju mogućnost i idu, kad se osposobe, vani“, kaže Zrnić.

Dualno obrazovanje je u evropskim zemljama odavno standard, u Njemačkoj, prema dostupnim podacima, više od 70% mladih bira stručna zanimanja, a škole koje obrazuju kadrove potrebne tržištu rada imaju značajnu podršku države.

U skladu s ekonomskim politikama, za tu namjenu je u prošloj godini u ovoj zemlji izdvojeno oko 700 miliona eura. Bosna i Hercegovina je daleko ne samo od takvih ulaganja već i od jasno preciziranih vizija privrede i ekonomije generalno.

I ne, nije samo složeno administrativno uređenje razlog tome. Donosioci svih pa i odluka koje se tiču ekonomskih politika decenije su potrošili i dalje troše na njima najvažnijem pitanju – kako ostati i opstati, ne u državi, nego na vlasti.

federalna.ba

RH Saloni Živinice