28 Maja, 2020 8:33 AM
Zovko Mobility

Jeftina radna snaga s Balkana u Njemačkoj radi u poljoprivredi i često žive i rade u očajnim uvjetima

Jeftina radna snaga s Balkana u Njemačkoj radi u poljoprivredi i često žive i rade u očajnim uvjetima.  To je na svojoj koži osjetilo i 240 radnika iz Rumunjske nakon što je bankrotirala poljoprivredna tvrtka za koju su radili, piše Deutsche Welle.

 

Anca (39) iz Rumunjske ona i njeni zemljaci su ostali bez nadnica i tek ih je razgovor s rumunjskim konzulom u Bonnu primirio. Dobili su tu nešto hrane, malo novca i obećanje da će Rumunjska pomoći da se riješi problem.

Iza ovih rumunjskih sezonskih radnika su burni dani. Propast tvrtki, nesigurnost, prosvjedi u kojima su ih podržali ljevičarske inicijative iz Bonna.

Zapravo bi Anca i njezin suprug trebali u Bornheimu kod Bonna brati šparoge i jagode na gazdinstvu gdje već godinama rade i gdje su do sada bili relativno zadovoljni. „Nismo znali da je firma bankrotirala kad smo došli ove godine”, kaže Anca. Ideja je bila da berba dobro prođe, kako bi gazdinstvo moglo privući potencijalne investitore.

Ali pandemija je pomrsila računicu. Restorani i hoteli bili su dugo zatvoreni, potražnja za tradicionalnim proljetnim povrćem šparogama je drastično pala. Berba je obustavljena, dok i jagode bere smanjen broj radnika.

Anca je trebala raditi tri mjeseca, od početka ožujka do početka lipnja, ali sada više nema što raditi. Tvrdi da joj nije plaćeno oko 1.200 eura za dnevnice. Drugi radnici govore da su dobili sitniš za dosadašnji rad, neki samo pet eura, neki po 150. Uz to im je za zajednički smještaj i hranu naplaćeno više nego što je do sada bio slučaj.

Oko 240 ljudi smješteno je u kontejnerima nadomak jednog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ni smještaj ni hrana nisu bili zadovoljavajući „Riža je još bila polusmrznuta, a salama za doručak je ponekad bila pokvarena. Ništa drugo iz kuhinje se nije smjelo dirati, svatko je dobivao samo po porciju”, priča  Anca za Deutsche Welle.

Kod kuće u Rumunjskoj ima četvero djece i, dolazeći u Njemačku, nada se da će uštedjeti svaki cent.

Harald Schaum iz Industrijskog sindikata koji pokriva oblast poljoprivrede kaže da ova farma „nije usamljen primjer”. „Često se susrećemo s različitim metodama kako se zaobilazi zakonski propisana minimalna cijena rada”, kaže sindikalac.

– Nažalost se ponekad zloupotrebljava jezična barijera kako bi se postupilo drukčije nego što je obećano radnicima, kaže Schaum.

To nije nova situacija kada su u pitanju sezonski radnici u Njemačkoj, ali je ove godine u posebnom fokusu zbog korona-krize. Pod povećalo su došle i klaonice u kojima radnici, često porijeklom s Balkana, borave i rade u mizernim uvjetima. Neke od tih klaonica su postale legla virusa.

Deutsche Welle

RH Saloni Živinice