17 Juli, 2019 5:34 AM
Zovko Mobility

Apel za pronalazak svih nestalih osoba

Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 180 članica, organizacija i škola iz cijele BiH, apeluje da se ulože napori da se pronađu sve nestale osobe u zemlji.

Mreža za izgradnju mira uputila je saopćenje povodom 11. jula 2019., Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, u kojem su podsjetili da, iako je 1993. godine Srebrenica proglašena zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija (UN), odnosno izuzeta od oružanih napada, to nije spriječilo da se tokom šest dana, od 11.-16. jula 1995. godine u Srebrenici počini genocid nad osobama nesrpske nacionalnosti, najstrašniji zločin na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.

“Prema istraživanju Istraživačko dokumentacionog centra, u genocidu u Srebrenici su stradale 8.372 žrtve. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na 150 lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica. Genocid u Srebrenici je izvršila Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, te pripadnici paravojne formacije Škorpioni”, navode iz Mreže za izgradnju mira.

Podsjetili su da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama potvrdio da zločini počinjeni u julu 1995. godine u Srebrenici predstavljaju genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.

“Žalbeno vijeće nedvomisleno izjavljuje da osuđuje ovu duboku i trajnu ozlijedu koja je nanijeta i naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid. Oni koji su odgovorni za njega nosit će ovaj žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da izvrše jedan takav čin u budućnosti”, poručio je 2004. Theodor Meron, tadašnji predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, nakon donošenja prve pravosnažne presude za genocid u Srebrenici.

U saopćenju Mreže za izgradnju mira navode kako su, prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), za zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Hrvatskoj i Srbiji osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvorske kazne, od čega su tri pravosnažne doživotne i jedna prvostepena doživotna zatvorska kazna – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine koje su u julu 1995. godine počinjeni u Srebrenici.

Uprkos utvrđenim činjenicama i sudskim presudama prisutni su napori da se vrši revizija prošlosti i da se genocid u Srebrenici negira. Prema informacijama Memorijalnog centra Potočari, dosada je konačni smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida, a ove godine, na 24. godišnjicu izvršenja genocida u Srebrenici, smiraj će pronaći 33 žrtve. Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH, za oko hiljadu nestalih žrtava genocida u Srebrenici se još uvijek traga.

“Mreža za izgradnju mira se saosjeća sa porodicama žrtava, iskazuje nadu da će uskoro biti pronađeni posmrtni ostaci žrtava genocida koji do sada nisu. Mreža za izgradnju mira apeluje da se ulože napori da se pronađu sve nestale osobe u BiH, čiji se broj prema informacijama iz marta 2019. godine, koje je iznijela Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a, procjenjuje na oko 7.000 te da se pozovu oni koji skrivaju informacije da ih javno kažu, kako bismo se oslobodili tereta prošlosti i napokon krenuli dalje”, navodi se u saopćenju.

Dodaje se kako će Mreža za izgradnju mira nastaviti ulagati napore u izgradnju održivog mira, čuvajući uspomene na žrtve genocida u Srebrenici od zaborava, podsjećajući na učinjena zlodjela u cilju da se više nikad nikome ne ponovi Srebrenica.

federalna.ba/AA

RH Saloni Živinice