24 August, 2019 2:26 PM
Zovko Mobility

Gdje je granica između slobode govora i govora mržnje?

Sloboda govora je zagarantirana svakom pojedincu. Međutim, ona može biti zloupotrebljena u onom trenutku kada se koristi kao alibi prilikom verbalnih napada na one koji u bilo kojem obliku nisu dio većine, i to onda postaje krivično djelo, objašnjavaju stručnjaci.


videoprilog Faruka Durmiševića (Dnevnik 2)

Urednica portala Tačno.net Štefica Galić objašnjava kako je zbog svojih stavova i javnih istupa doživjela uvrede, medijsku hajku pojedinih portala, a sve je na kraju rezultiralo i fizičkim napadom: “U mom slučaju – na kritički govor o istini prošlosti. Kada vas napadaju čuvari stečevina etničkog čišćenja, govoreći da nije istina što je presuđeno haškim presudama i što su činjenice provjerljive u svakom trenu na 100 mjesta – odatle počinje govor mržnje”.

Iznošenje vlastith stavova, pa i u svijetu digitalnih medija i društvenih mreža, sa sobom nosi i određenu odgovornost, i to krivičnu. Naime, bilo da istupamo pod vlastitim identitetom ili pod pseudonimom, dostupni smo policijskim organima.

Zakon je vrlo jasan i u njemu, između ostalog, stoji: “Ko javno izaziva ili raspiruje narodonosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do 5 godina. Ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ili na taj način izazove uznemirenje građana, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci”.

Istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a Saša Petrović navodi kako nerijetko pružaju asistenciju drugim odjelima, ali i sami postupaju.

Kada policijski službenici dokumentiraju i obave svoj dio posla na potezu su tužilaštva i sudovi. Da tužilaštva i sudovi zakažu, pokazuje i slučaj Galić, gdje je državni Ustavni sud sve vratio kantonalnom sudu u Široki Brijeg na ponovno

“Oni su se svi branili da nije bila kleveta već vrijednosni sud. Ustavni sud je utvrdio nepravilnosti, nepravedna suđenja – tako da to ide ponovo. Ali pošto znamo kako završavaju presude Ustavnog suda, nisam neki optimist”, govori Galić.

Za struku nema sumnje, govor mržnje, između ostalog, uzrokovan je pogrešnim poimanjem slobode i odgovornosti, jer slobode nema bez odgovornosti.

“Mi smo na neki način, uslijed ovog nekog gorkog iskustva rata, u stanju prepoznati govor mržnje kao govor na etničkoj i nacionalnoj osnovi, odnosno religijskoj osnovi, ali nismo u stanju prepoznati govor mržnje prema političkim neistomišljenicima, kao veličanje totalitarnih ideologija, kao negiranje zločina i mržnju prema ljudima drugačije seksualne opredijeljenosti”, ističe Enes Osmančević, doktor žurnalističkih nauka.

Dok iz FUP-a ističu da bi trebalo baš kao i u Hrvatskoj i Srbiji dopuniti i precizirati trenutnu zakonsku legislativu, naši sagovornici jasno poručuju da sloboda govora prestaje onog trenutka kada taj govor ugrožava druge oko nas ili krši zakonske propise.

federalna.ba

RH Saloni Živinice