20 Septembar, 2018 9:20 PM
Zovko Mobility

Francuzi su finansijski najpismeniji

Odrasli u brojnim zemljama pokazuju nizak nivo finansijskog znanja, ne prihvataju ponašanje koje bi moglo da im unaprijedi finansijsku sigurnost i orijentisani su na kratkoročne umjesto dugoročne ciljeve na planu finansija, zaključak je novog istraživanja finansijske pismenosti.

Nivo finansijske pismenosti, kao kombinacija ocjena za znanje, stavove i ponašanje, relativno je nizak i prosječan rezultat je 13,2 poena od mogućih 21, pokazalo je Međunarodno istraživanje finansijske pismenosti Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) čiji su rezultati danas objavljeni.

Finansijski najpismeniji su Francuzi, a slijede građani Finske, Norveške, Kanade i Hongkonga. Na začelju je Poljska, a tek nešto bolje od nje po finansijskoj pismenosti su Belorusija, Hrvatska i Brazil.

Međutim, gledano prema pojedinačnim pokazateljima, najviše poena iz finansijskog znanja ima Hongkong – 5,8 prema 4,9 Francuske koja je u ukupnom plasmanu najbolja.

Razlike u nivou finansijskog znanja između zemalja su velike.

S jedne strane, četvoro od petoro (84 posto) odraslih u Hongkongu i Kini može tačno da odgovori na najmanje pet od sedam pitanja iz finansijske oblasti.

Na drugoj strani, tako visok rezultat u Albaniji, Belorusiji, Hrvatskoj, Brazilu, Rusiji, Velikoj Britaniji i još nekim zemljama bilježi jedva svaki drugi odrasli ispitanik.

Posebno zabrinjava slabo znanje o akumulaciji kamate na štednju i čak i u najbolje plasiranim zemljama – barem svaki peti ispitanik ne može da izračuna stanje na računu nakon što se doda kamata od dva posto.

Istraživanje OECD pokazalo je da finansijsko znanje zavisi i od roda. Statistički gledano, u 18 od 30 zemalja i teritorija muškarci češće od žena bilježe više tačnih odgovora na pitanja iz oblasti finansijskog znanja.

U 15 zemalja i ekonomija manje od polovine odraslih ima dugoročne finansijske ciljeve i nastoji da ih ostvari, što se smatra ključnim za dugoročnu finansijsku sigurnost i blagostanje.

O zaduživanju kako bi “sastavili kraj s krajem” govori barem četvoro od desetoro ispitanika u Tajlandu, Gruziji, Turskoj, Albaniji i Belorusiji.

Ta činjenica ukazuje na visok nivo finansijske krhkosti u tim zemljama, vjerovatno zbog niskih ili nestabilnih prihoda i nemanja štednje.

Kada je riječ o finansijskom ponašanju, ispitanici su najslabiji u budžetiranju, planiranju unaprijed, izboru proizvoda i korištenju nezavisnih savjeta.

Ukupno nizak nivo finansijske pismenosti ukazuje na potrebu da finansijsko obrazovanje počne što ranije, najbolje još u školi, navodi se u izveštaju OECD-a.

Istraživanje je obuhvatilo 51.650 ispitanika starosti od 18 do 79 godina iz 30 ekonomija uključujući brojne članice EU, Albaniju, Brazil, Kinu, Rusiju, Norvešku i Tursku.

federalna.ba/Srna

RH Saloni Živinice