23 Juli, 2018 4:34 AM
Zovko Mobility

Počinje li danas trgovinski rat između SAD i Kine?

Trgovinski rat između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstva, zasigurno bi naštetio trgovini u svijetu i rastu globalnog gospodarstva, a premda je malo konkretnih procjena kolike bi mogle biti štete, jasno je da bi to negativno utjecalo na mnoge potrošače i kompanije.

Danas će biti poznato hoće li Washington uvesti carine od 25 posto na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara. No to bi bio samo prvi potez jer Peking najavljuje protumjere, a Washington odgovor na te protumjere…

Što to znači za potrošača u SAD-u? Svi proizvodi na koje će Washington uvesti carine mogli bi poskupiti za američke potrošače, piše BBC.

Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilima…

Uvele bi se i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.

Prema Petersenovom Institutu za međunarodnu ekonomiju, više od 90 posto proizvoda na američkoj listi za carine proizvedeno je od međuproizvoda ili kapitalnom opremom. A to znači robe koja je potrebna kao sirovina za druge proizvode pa bi carine imale utjecaj i na mnoge druge proizvode.

Ono što SAD zaista cilja su proizvodi proizvedeni u sklopu kineske politike Made in China 2025.

A kako bi uzvratila SAD-u, Kina je odlučila pogoditi razne sektore. Za početak američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike i rančere. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede.

Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput Tesle i Chryslera. Potom medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelomično)…

I dok je Peking dobar u busanju u prsa, stvarnost na terenu je mnogo ozbiljnija.

”Naši kontakti iz kineske industrije kazali su nam da se situacija čini ‘prilično ozbiljna,’ ili ‘ovo postaje zastrašujuće’, ili čak i ‘da postoji šansa da se stvari pogoršaju”’, kaže Vinesh Motwani iz Silk Road Researcha, koji se nedavno vratio iz Kine gdje je razgovarao s menadžerima tvrtki kako bi procijenio njihovo poslovno raspoloženje.

Ove brige, kaže, mogu se protumačiti kao ”povećan oprez i slabije povjerenje” za poslovne subjekte dok pokušavaju broditi kroz nesigurne poslovne vode.

A to znači da bi proces širenja kineskih kompanija mogao biti zaustavljen. A ako je kinesko širenje na čekanju, to ima izravan utjecaj na ostatak Azije, piše BBC.

Očito je, kažu analitičari, da su gospodarstva SAD-a i Kine najizloženija, ali nisu jedina. Prema glavnom ekonomistu DBS-a Taimuru Baigu, sveobuhvatni trgovinski rat mogao bi ove godine koštati obje zemlje 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sljedeće godine čak i više – u obje zemlje BDP bi se smanjio za oko 0,5 posto ili više.

Baig dodaje da ”s obzirom na to da kinesko gospodarstvo raste između 6 i 7 posto, a SAD između 2 i 3 posto, vjerujemo da bi šteta bila veća za SAD nego za Kinu”.

S druge strane, zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima.

Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nick Marro iz The Economist Intelligence Unita ističe da bi ”bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje”.

Takva situacija bi mogla potaknuti proizvođače da se presele u ove druge zemlje te da iskoriste priliku i trguju s SAD-om – ali za tu promjenu potrebno je puno vremena, a i teško je postići kineske proizvodne razmjere. Na kraju, potrošači SAD-a će morati plaćati više za te proizvode.

Američke tvrtke koje posluju u Kini također bi se mogle suočiti s kineskim odgovorom na carine. Primjerice, tvrtka Elona Muska koja proizvodi električna vozila Tesla već je istaknula koliko joj je važno kinesko tržište.

Ta tvrtka izvozi sve svoje proizvode u Kinu, a imala bi 25 posto veće carine na svoje prodane automobile u Kini, na već postojećih 15 posto poreza na uvozna vozila.

To bi neizbježno povisilo cijene Teslinih automobila u Kini, čineći njihova vozila manje konkurentnima u odnosu na druge.

Svi se u poslovnom svijetu pitaju kakve su još posljedice moguće, no nitko nema sasvim jasan odgovor na to, piše BBC.

Ako je povijest nekakav vodič, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema.

Konkretno, smatra se da su carine nametnute 1930-ih godina od strane SAD-a izazvale trgovinski rat i potom dovele do golemog pada globalne trgovine.

Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok su američki izvoz i uvoz iz Europe i u nju pali za oko dvije trećine.

I dok nitko ne želi reći da je svijet sada u takvoj situaciji, poslovni je sektor sve zabrinutiji zbog sve te neizvjesnosti.

Uvođenje carina i uzvraćanje istom mjerom između Pekinga i Washingtona moglo bi završiti u antagonizmu obje strane do točke na kojoj bi bilo teško popustiti kako ne bi izgubile obraz.

”Počnete s protekcionizmom i izolacionizmom. A onda ne osiromašiš samo svog susjeda nego i sebe”, kaže Victor Mills, izvršni direktor singapurske Međunarodne gospodarske komore.

Stoga se mnogi poslovni ljudi nadaju da su ovi buka i bijes samo početak novog niza pregovora koji bi doveli do kompromisa.

Kina je objavila da je prisiljena “uzvratiti protumjerama” nakon što SAD uvede carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu, a ta bi mjera mogla pokrenuti trgovinski rat između dvaju najjačih svjetskih gospodarstava.

SAD je počeo “najveći trgovinski rat u povijesti” koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Kina će obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o “situaciji” i surađivati s ostalim zemljama da se očuva slobodna trgovina i multilateralni sustav, navodi ministarstvo te dodaje da će zemlja nastaviti otvarati svoja tržišta i produbljivati reforme.

“Kineska strana obećala je da neće prva udariti, ali u nastojanju da obrani interese vlastite zemlje i svog naroda prisiljeni smo uzvratiti nužnim protumjerama”, stoji u priopćenju.

Peking je ranije najavio da će uzvratiti i uvesti carine od 25 posto na američku robu u vrijednosti 34 milijarde dolara “odmah” nakon što stupe na snagu američke carine, no u priopćenju objavljenome u petak ne precizira se hoće li se to dogoditi.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je jučer da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.

Sveobuhvatni trgovinski rat do kojega bi moglo doći mogao bi smanjiti BDP obiju ekonomija za 0,25 posto, a još veća šteta očekuje ih 2019., pokazalo je izvješće singapurske banke DBS.

federalna.ba/Hina

RH Saloni Živinice