24 Septembra, 2020 4:24 PM
Zovko Mobility

Igre s granicama na Balkanu: Posljedice nacionalizma i političkih retorika

Odnosi između balkanskih zemalja su napeti kako odavno nisu bili. U toj regiji se otvoreno govori o promjeni granica. Jača ratna retorika i nacionalizam.

Godinama je izgledalo kao da se Balkan definitivno oslobodio nacionalističkih duhova prošlosti. Izgledalo je da su sukobi riješeni, nekadašnji neprijatelji su jedan drugom pružali ruku i vodili dijalog, perspektiva europske integracije davala je nadu, Europska unija je bila sretna.

Sad na Balkanu ponovo kuha, i to izgleda tako jako da su ministri obrane dviju članica NATO-a osjetili potrebu da zajednički upute pismo glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu. Albanska ministrica obrane Mimi Kodheli i njezin hrvatski kolega Damir Krstičević u pismu naglašavaju da Srbija svojom politikom ugrožava sigurnost u čitavoj regiji. “Najnoviji razvitak može ugroziti i sigurnost na Kosovu”, kažu dvoje ministara.

Pritom se, primjerice, misli na srpski vlak s natpisima “Kosovo je Srbija”, koji je iz Beograda upućen na sjever Kosova i tek kratko prije granice Srbije i Kosova zaustavljen. Ili gradnju zida u podijeljenoj Mitrovici na sjeveru Kosova, koji je u međuvremenu srušen. Ali, prije svega su dvoje ministara htjeli upozoriti na nacionalističku ratnu retoriku nekih političara u nekim balkanskim zemljama.

Napetosti nisu nadvladane

Je li vrijeme pomirenja na Balkanu prošlo? Barut nacionalizma je u toj regiji uvijek postojao, ali “opasnost novog požara uvijek je obuzdavao jak angažman izvana”, kaže Nenad Zakošek, zagrebački politolog i znanstveni savjetnik Zaklade Friedricha Eberta. Jasna perspektiva članstva u Europskoj uniji omogućavala je napredak u cijeloj toj regiji, kaže on. “Sad odgoda mogućnosti pristupa Uniji razvija negativnu dinamiku. Razočaranje stanovništva EU-om sve više postaje problem”, kaže Zakošek. Dobar primjer za to je Makedonija, kaže on. “Ta zemlja doživljava pravu regresiju jer je odgođena perspektiva pristupa.”

Europska unija je posljednjih desetljeća bila ne samo projekt nade za balkanske zemlje. Iz Bruxellesa su dolazile i riječi upozorenja kod deficita demokratskog razvitka. Budući da EU gubi privlačnost, to ima negativan utjecaj na Balkan. “Ovdje se radi o zemljama koje još nisu konsolidirane demokracije i koje imaju velike ekonomske probleme. One nisu nadvladale svoje stare napetosti. I sad ljudi osjećaju nesposobnost Bruxellesa da konsolidira Balkan”, kaže Burim Ramadani iz centra “Security Policy Research Center” na Kosovu.

Zid koji je dijelio Kosovsku Mitrovicu porušen je, ali napetost između Srba i Albanaca je ostala.

Diranje tabua

Službeno nitko u Bruxellesu nije rekao da su pristupne perspektive balkanskih zemalja prošlost, ali u međuvremenu je svima jasno da u dogledno vrijeme neće biti novih članica EU-a. Bruxelles trenutno ima druge brige i ne može se usredotočiti na Balkan. A kad se smanjuje nada u skoro članstvo u Europskoj uniji, neki nacionalistički političari testiraju svoje granice – i to ne samo jezične. “Postoje snage koje sad pojačano postavljaju pitanje granica. Osobito u Srbiji, jer tamo nisu zadovoljni ishodom ratova, ali takvo pitanje postavljaju i Albanci, primjerice u Makedoniji”, kaže Nenad Zakošek. Time se u pitanje dovodi ne samo integritet Bosne i Hercegovine, nego i teritorijalna cjelovitost Kosova i Makedonije. “Tako imamo najmanje tri države u toj regiji kod kojih granice nisu više sigurne”, kaže ovaj zagrebački politolog.

Dugo je pitanje promjene granica na Balkanu bilo tabu-tema. Ali, sad neki balkanski političari otvoreno prijete odcjepljenjem nekih područja i njihovim priključenjem takozvanim matičnim zemljama. Stefan Lehne iz zaklade Carnegie Europe iz Bruxellesa u tom razvitku vidi utjecaj promjene svjetske politike na Balkanu. “Izbor Trumpa i razne krize EU-a stvorile su kod mnogih na Balkanu strahovanja, ali su kod nekih probudili nadu da bi se moglo oživjeti neke stare nacionalističke ideje, za koje se već mislilo da su nestale”, kaže Lehne.

Povlačenje Amerikanaca s Balkana?

Nova era geopolitike mogla bi značiti ratnu opasnost na Balkanu, strahuje Nenad Zakošek. “Ako s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom doživimo povlačenje, a EU bude zabavljen samim sobom, onda će i Balkan biti prepušten sam sebi. Trenutne tendencije bi mogle biti pojačane.” Ne treba zaboraviti da bi se uključili drugi akteri, kao primjerice Rusija, kaže Zakošek, napominjući da se radi o potpuno oblikovanom autoritarnom sustavu te da bi si Moskva tražila partnere koji uz to odgovaraju. “Na lokalnoj razini ima snaga koje ne prezaju od toga da granice eventualno mijenjaju silom. A ako dobiju potporu izvana, oružjem ili diplomatskom potporom, onda bi brojna otvorena pitanja mogla završiti u oružanom sukobu”, upozorava Zakošek. “Uzmimo primjerice konflikt između Kosova i Srbije, ili u Bosni i Hercegovini – tamo se već govori o opasnosti rata.”

Stefan Lehne ne vjeruje da će se Amerikanci povući s Balkana. On očekuje da će nastaviti dosadašnju politiku u tom području. Poznaje inicijative koje zagovaraju novu teritorijalnu podjelu na Balkanu, ali naglašava da to neće biti tema za novu Trumpovu administraciju. “Oni imaju druge brige. Nova politika promjene granica zahtijeva izuzetno intenzivan angažman. To se sad ne očekuje”, kaže Lehne. On vidi opasnost eskalacije u spirali provokacija i odgovora na provokacije koje provode političari na Balkanu okrenuti prošlosti. “Razumni političari, stranke i civilno društvo moraju zato brzo i dosljedno osuditi takve pojave”, smatra Lehne. Oni bi sigurno za sobom imali veliku većinu društva, kaže on. “Upravo sada bi bio pravi trenutak da se naprave daljnji koraci prema razumijevanju i pomirenju bez obzira na etničke i nacionalne granice.” Bez pomoći EU-a i SAD-a teško da će to biti moguće – to je opće poznata činjenica na Balkanu.

dw.com

RH Saloni Živinice