27 Septembra, 2020 9:11 AM
Zovko Mobility

Nova vrsta dominacije vladara lutaka: Kriza demokratije na Balkanu

Novi oblik vladavine se širi Balkanom: vodi se autoritarno, argumentira se nacionalistički i gospodari se neoliberalno. Europska unija ne smije sve to samo promatrati, makar je zaokupljena svojim problemima.

Mnogi simptomi krize kroz koje sada prolaze europske demokracije, na jugoistoku kontinenta su nastali, razvili i učvrstili se već prije mnogo godina: kriza demokracije u jugoistočnoj Europi je za svakog vidljiva i “ideja liberalno-demokratskog konsenzusa više ne postoji”, kaže Florian Bieber, profesor pri Centru za studije o jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu.

Ali ta kriza nije posljedica akutne depresije, već se ona razvila tijekom jednog dugog negativnog procesa, ističe Michael Hein, profesor Humboldt sveučilišta u Berlinu. Hein je analizirao više statistika i pokazatelja koji mjere demokraciju prema različitim razvojnim, socijalnim i parametrima vladavine prava. Svugdje se vidi ista tendencija: sve zemlje jugoistočne Europe, s izuzetkom Kosova i to neovisno od toga jesu li članice EU-a ili ne, bilježe u proteklih deset godina konstantni trend pada. To se tiče objektivnog pogoršanja. Ali i u slučaju subjektivnih parametara, poput povjerenja građana u parlamente i institucije društva, pokazuje se ista tendencija.

Među državama regije koje još nisu članice Europske unije ili, kao u slučaju Hrvatske koja je članica tek odnedavno, krizu demokracije prati načelna kriza svih vrijednosti i usmjerenja. U toj općoj nesigurnosti se javljaju lideri koji nude snažan oslonac – često jednostavnim, iz nacionalne povijesti izvedenim porukama. I nacionalizam spaja zajednice pod vodstvom, doduše demokratski izabranih, ali autokratskih  vođa, navodi Bieber.

Novi oblik vladavine na Balkanu

Tako se u zemljama Zapadnog Balkana proširio novi oblik vladavine: vladati autoritarno, argumentirati nacionalistički i gospodariti neoliberalno, konstatira Vedran Džihić, profesor politologije iz Beča. Političare koji tako djeluju odlikuje jedan “nevjerojatni pragmatizam moći” i oni se ponašaju po uzoru na turskog predsjednika Erdogana, smatra Džihić. Demokracija je tu onda još samo sredstvo, ali ona nije  cilj. Ti političari koriste demokratske instrumente i istovremeno ih de facto stavljaju izvan snage.

Tako je na primjer srbijanski premijer Aleksandar Vučić prototip političara koji djeluje “mesijski i narcisoidno”, kaže Džihić. Biračima se sugerira da je za rješavanje krize potrebna snažna ruka. Tako se stvara monopol moći preko jednog lidera, a državne institucije se praktično stavljaju izvan snage. Taj sustav funkcionira i zato jer se stalno zaziva nacionalna kriza. To važi i za gospodarsku politiku u okviru koje se birače s retorikom tipa: “Ja ću to uspjeti, ja ću to uraditi” zavarava da se uspijeva postići gospodarski rast u kojem mogu participirati, a u stvarnosti od te uslužne politike profitiraju ekonomski samo uski krugovi vlasti, konstatira Vedran Džihić.

Europska unija mora ostati angažirana oko Zapadnog Balkana

Džihić je ipak uvjeren da postoji mogućnost kojom bi se razbio taj negativni trend i autokratske strukture koje se učvršćuju. Važno bi bilo da građani podignu glas protiv očitih nepravilnosti. Džihić podsjeća na otpor gigantskom građevinskom projektu “Beograd na vodi”, kao i šarena revolucija protiv korupcije i zlouporabe vlasti u Makedoniji. No, takvim civilno-društvenim pokretima je potrebno više podrške, kaže Džihić, navodeći kao najnoviji primjer prosvjede u Rumunjskoj koji pokazuju kako probuđeno civilno društvo može prisiliti vladu na povratak načelima vladavine prava. Džihić zato zahtijeva da se sklopi više “saveza sa slobodarskim i demokratskim snagama”. Problem je i sve veća koncentracija medija u rukama političkih elita i protiv toga je potrebno više hrabrosti, konstruktivnosti i civilnih oblika otpora.

U podršci civilnom društvu i neovisnim medijima također i Natascha Wunsch vidi mogućnosti za razbijanjem anti-demokratskog trenda. Ona predaje politologiju na Sveučilištu u Zürichu i tuži se zbog “jasno odmaka od pozitivne naklonosti EU” u zemljama Zapadnog Balkana. “Nazadovanje u demokratizaciji i zamor u procesu proširenja Europske unije međusobno interpoliraju”, kaže profesorica i dodaje kako je koncept integracije kroz demokratizaciju zastario jer su europeizacija  više nije povezana sa demokratizacijom tih zemalja. Europska unija mora jasno opominjati slučajeve kršenja demokratskih načela i istovremeno stvarati mehanizme za unaprjeđenje demokracije i civilnog društva. Programima razmjene i obrazovanje bi mogla ponovno nastati pozitivna cjelokupna slika napretka demokratizacije i europske integracije.

Dva područja zaslužuju osobitu pažnju, misle stručnjaci: vladavina prava i medijske slobode. Tu se vidi alarmantni razvoj u krivom smjeru i tu se mora brzo i odlučno ukazivati na propuste i uvoditi pozitivne mjere podrške i promicanja. Inače će se zemlje jugoistočne Europe još više udaljiti od vrijednosti europske zajednice, a time će se članstvo u EU-u postati nedostižno.

dw.com

RH Saloni Živinice